Ruta

4. tjedan – Ruta – Uzdah olakšanja

Započnimo u molitvi.

Polako pročitaj i obilježi bojama Rutu 4:1-6.

Vrijeme je da započnemo četvrto i posljednje poglavlje Rute. Drugo poglavlje je bio samo dan u Rutinom životu, a 3. poglavlje je bila samo noć u Rutinom životu, ali ovo poglavlje će nas lansirati kroz vrijeme sve do kralja Davida!

Proučavajući prva 3 poglavlja Rute, vidjeli smo kako je Bog suvereno povezao Rutu i Noemi te Rutu i Boaza.

Kad smo napustili Rutu i Boaza na kraju 3. poglavlja, bili su zaljubljeni i htjeli su se vjenčati. Ruta je strpljivo čekala na Gospodina da djeluje kroz Boaza, da vidi je li bliži rođak Elimelekov spreman otkupiti je. Boaz je već obećao Ruti da će otkupiti njenu zemlju i oženiti nju ako bliži rođak to odbije učiniti.

4.poglavlje će ovu nevjerojatnu ljubavnu priču privesti predivnom kraju. Ako voliš sretne završetke, nećeš biti razočarana!

Tema 4. poglavlja je otkupljenje.

Primjetit ćeš da je neki oblik riječi „otkupiti“, „otkupitelj“ ili „otkupljenje“ ponovljen 13 puta u ESV prijevodu, što je čini ključnom riječi. Hebrejska riječ čiji je prijevod „otkupiti“ je “ga’al” i ona znači biti idući rod (koji kao takav kupuje i vraća u svoje vlasništvo rođakovu zemlju, njegovu udovicu …), osvetnik, kupac, otkupitelj.

Međutim, ne može postojati otkupljenje ako rođak nije voljan platiti cijenu otkupljenja. Također, nitko nije obvezan uzeti ulogu otkupitelja. Postoji pravo izbora.

Boaz je prošlu noć proveo na gumnu. Prema 1. stihu, gdje je otišao odmah nakon toga?

Pošto je Boaz „uzašao“, gumno mora da je bilo nizbrdo s obzirom na gradske dveri (vrata).

U starom Izraelu, gradska vrata su bila javno okupljalište gdje su se obavljale gradske dužnosti, osobni poslovi i službene razmjene u prisutstvu svjedoka. 1. stih nam kaže da je bliži rođak bio kod gradskih vrata (još jedan dokaz Božje suverenosti). Boaz mu se s poštovanjem obratio i nazvao ga „prijateljem“. Zamolio ga je da sjedne, što je ovaj i napravio.

Boaz je vjerojatno bio nervozan, čekajući da sazna hoće li bliži rođak, koji po zakonu otkupljivanja i leviratskog braka prvi ima pravo, biti voljan prihvatiti dužnost otkupitelja. Boaz i taj rođak nisu bili Mahlonova braća, ali izgleda da se zakon leviratskog braka mogao primijeniti i na najbližeg rođaka. Neki vjeruju da je najbliži rođak mogao biti Boazov stariji brat ili rođak.

Prije nego što se dogodila bilo kakva transakcija, koga je Boaz pozvao da služe kao svjedoci između njega i bližeg rođaka u 2. stihu?

Boaz je pozvao 10 Bethlehemovih starješina koji su sjedili pred gradskim vratima da budu svjedoci njihovoj razmjeni. Ne znamo zašto ih je pozvao 10, osim ako 10 starješina nije činilo skupštinu. Neki stručnjaci smatraju da je sam Boaz bio jedan od starješina grada.

 Boaz je nestrpljivo htio otkriti hoće li bliži rođak biti voljan ispuniti svoje dužnosti. Vidi u 3. i 4. stihu, kako je Boaz objasnio situaciju rođaku i koji je bio njegov prvotni odgovor?

Boaz je bio mudar. Znao je da većina muškaraca želi steći više posjeda, posebno ako će ući u obiteljski posjed i pripadati njegovim potomcima. Zato mu je samo rekao da udovica Noemi prodaje zemlju koja je pripadala njenom pokojnom mužu i njihovom rođaku Elimeleku.

Posjed mora da je bio vrijedan jer je najbliži rođak odmah bio zainteresiran kupiti posjed.

Onda je Boaz iznenadio čovjeka činjenicom da u paketu s posjedom dolazi i Ruta, Moapkinja. Ako se rodi sin iz njihovog zajedništva, posjed bi onda pripadao prvorođenom sinu koji bi sačuvao ime i lozu Elimeleka i Mahlona.

U 6. stihu, kako je bliži rođak reagirao na ove informacije?

I svi sada odahnemo s olakšanjem.

Boaz je napokon mogao postati Rutin princ na bijelom konju!

U 6. stihu, bliži rođak daje razlog zašto odbija otkupiti zemlju i oženiti Rutu. Koji je to razlog?

 Možemo samo nagađati da je vjerojatno bio oženjen i imao sina ili sinove. Podjela zemlje i njegove baštine bi bila njemu na štetu jer bi je morao podijeliti između svojih sinova i sinova koje je u budućnosti mogao imati s Rutom.

 Pitanja za raspravu:

 Jesi li osoba koja često brine?

Dok proučavamo Knjigu o Ruti, iznenađena sam koliko je Ruta smirena. Ruta se ne brine o napuštanju Moaba. Ona živi u miru. Ne brine se odakle će joj doći idući obrok. Ona radi marljivo. Nije se predala strahu kad je onu večer išla pričati s Boazom. Napravila je ono što joj je bilo rečeno. I izgleda da se pomirila s činjenicom da će Boaz ići bližem rođaku.

Rutin život je bio ispunjen stresom i naporima. Smrt muža, siromaštvo, selidba u novu zemlju i naporni rad su samo neke od stvari s kojima se morala suočiti. Ali, Rutina vjera u Boga je otkrivena kroz njenu voljnost da ide korak po korak prema sljedećoj teškoj stvari koja je čeka.

 Postoji li nešto danas u tvom životu da te brine? Koja je iduća teška stvar koju moraš poduzeti?

Kako te promatranje Rutine snage nadahnjuje i ohrabrujeda čekaš na Gospodina da On suvereno djeluje u tvom životu?

U Mateju 6:34 Isus nam kaže:

“Ne budite dakle zabrinuti za sutra, jer sutra će se brinuti za svoje. Dosta je svakomu danu zloće njegove.”

(Matej 6:34)

Kad nas stres i nepoznati pritisci i strahovi napadnu, svi dođemo u iskušenje brinuti se. Ali, briga ne pomaže. Isus želi da vjerujemo Njemu i da On ima dobar plan za nas.

Ako prolaziš kroz mračno vrijeme, znaj da tvoja priča još nije gotova. Poput priče o Ruti, Bog nije još dovršio! Ima toliko toga što još dolazi. Uvijek postoji nada u Isusu!

Okreni svoju brigu u molitvu. Bog je s tobom, On te voli.

Leave a Reply

Your email address will not be published.Required fields are marked *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.