Ruta

4. tjedan – Ruta – Boaz otkupljuje Rutu

Započnimo u molitvi.

Polako pročitaj i obilježi bojama Rutu 4:7-12.

 Ovo je trenutak koji smo svi čekali! Ruta je od strankinje, Moapkinje, sluškinje i udovice postala – Boazova žena!

 U Izraelu, u prijašnjim vremenima, službena razmjena nije bila zaključena potpisima stranki, već simboličnim činom koji je zahtijevao svjedoke. Koja je to tradicija kojom su se zaključivale razmjene? (7. i 8. stih)

Razmjena sandali između ljudi označavala je da je transakcija izvršena i zaključena među njima. 8. stih nam kaže da je otkupitelj (bliži rođak) uklonio svoju sandalu i dao je Boazu te mu rekao po pitanju posjeda: „Ti kupi za se.“ Bliži rođak je zakonski prepustio svoje pravo na zemlju i prenio ga na Boaza. Više ne čujemo ništa o ovom otkupitelju u Bibliji nakon što je Boazu predao svoju sandalu.

 Sličan običaj opisan je u Ponovljenom zakonu 25:5-10, ali pod drugim okolnostima. Što si naučila o uklanjanju sandale iz ovih stihova?

Ovi stihovi govore o leviratskom braku. Iako pokojnikov brat nije bio primoran oženiti se za njegovu udovicu, ohrabrivalo ga se da to čini. Ako je odbio učiniti to i ne nastaviti bratovu lozu i njegovo ime u Izraelu, udovica u prisutstvu starješina mogla ga je javno posramiti tako što bi mu uklonila sandalu i pljunila ga u lice.

Vratimo se Ruti. Nakon što je bliži otkuptelj predao svoja prava, Boaz je odmah prihvatio svoje zakonsko pravo da otkupi svu zemlju koja je pripadala Noeminom mužu, Elimeleku, i njenim sinovima, Kilionu i Mahlonu, Rutinom pokojnom mužu.

Kako je onda Boaz postao Rutin otkupitalj u 10. stihu?

Boaz je ispunio svoje obećanje Ruti i otkupio je. Otkupio je Rutu da ona bude njegova žena.

U ispunjavanju svojih dužnosti otkupitelja, što je još Boaz bio spreman učiniti?

Boaz će sačuvati imena pokojnika i njegove loze da ona ne bude zaboravljena. Boaz je odlučio odgojiti sina da nastavi imena Elimeleka i Mahlona. Ovo je jako važan dio leviratskog braka.

U 11. stihu, tko je svojevoljno svjedočio otkupljenju te dao svoju potporu i odobrenje?

Deset starješina i sav narod Bethlehemov kod gradskih vrata svjedočili su da je Boaz kupio i otkupio Rutu i svu zemlju.

Onda su starješine dalje posvjedočile i pokazale svoje odobrenje tako što su se javno pomolili i blagoslovili njihov brak. Njihova molitva se sastojala od tri odvojena zahtjeva, svaki za jednog od članova njihove buduće obitelji: Rutu, Boaza i bilo koje dijete koje će im Gospodin dati.

U 11. stihu, koji je bio njihov molitveni zahtjev za Rutu?

Rahela i Lea su bile Jakovljeve žene i svaka od njih je imala sinove. Rahela je imala 2 sina, a Lea 6. Rahela je dala svoju sluškinju, Bilalu, i Lea svoju, Zilpu, da budu Jakovljeve priležnice. Svaka je imala 2 sina. Ovih 12 sinova Jakovljevih je postalo 12 plemena koja čine narod Izrelov (Postanak 35:22-26).

Narod je tražio da Gospodin blagoslovi Rutu i Boaza s mnogo djece. Rahela i Lea su sagradile kuću Izraelovu. Ruta je također sagradila kuću Izraelovu kroz kralja Davida i Isusa koji će poteći iz njenog rodoslovlja!

U 11. stihu, koji je bio molitveni zahtjev za Boaza?

Sjeti se, Efrat je bilo još jedno ime za Bethlehem (Mihej 5:2), grad u kojem se naš Spasitelj Isus rodio. Starješine i narod su htjeli da Boaz nastavi biti vrsni čovjek (Ruta 2:1), istaknut i utjecajan u Bethlehemu.

U 12. stihu, koji je bio molitveni zahtjev vezan za njihovu buduću djecu?

Kao što možeš vidjeti, uspjeh braka se gledao prema djeci. Potomstvo je osiguravalo trajnost obiteljskog imena i loze. Prvorođeni sin Rute i Boaza bi se smatrao Mahlonovim sinom, ali bilo koje dijete rođeno kasnije bi se zakonski smatralo Boazovim potomkom.

Gledajući 11. i 12. stih, odakle se prihvaća da djeca dolaze?

U 11. stihu, narod traži od Gospodina da učini Rutu plodnom, a u 12. stihu kaže da je Gospodin taj koji daje daje potomke ili djecu da se izgradi obitelj.

U Izraelu, djeca su smatrana blagoslovom od Gospodina.

Psalam 127:3 kaže:“Evo, djeca su baština Gospodnja, plod utrobe njegova je nagrada.”

 Što ti misliš o djeci? Smatraš li ih blagoslovom ili teretom? Kako se gleda na djecu u društvu?

Mnogi odrasli ljudi vide djecu kao blagoslov i dar od Boga i duboko ih vole. Ali, nažalost, neki ih tako ne vide. Ova se činjenica otkriva u broju djece koja su zapostavljena, zlostavljana, viđena kao neugodnost ili pobačena.

Što je Isus učio o vrijednosti djece u Luki 18:15-17?

Za vrijeme Njegove zemaljske službe, Isus nije nikad bio prezauzet za djecu. Djeca imaju vjeru i poniznost kakvu samo oni mogu imati, a to su osobine koje su potrebne za ući u Kraljevstvo Nebesko. Isus je uzeo djecu kao primjer da ohrabri odrasle da postanu više poput djece ako žele ući u Kraljevstvo Nebesko.

U Ruti 4:12, Peres, direktni predak Boazov, je spomenut. Možeš pročitati priču o Peresovom rođenju Tamari i Judi u Postanku 38:1-30. Tamara je zatrudnila sa svojim tastom i rodila blizance. Ako pročitaš Postanak 38, vidjet ćeš povezanost s leviratskim brakom.

Pitanja za raspravu:

 Što možeš naučiti iz ovih stihova o braku, obitelji i molitvi?

 Biblijski brak je sveta zakletva između muškarca i žene koju je Bog zamislio kao savez koji će trajati cijeli život (Postanak 2:24). Dakle, trebamo blagoslivljati i moliti se međusobno nad našim brakovima i obiteljima. Danas, to je osobito važno jer su naši kršćanski brakovi i obitelji pod sotoninim napadom zbog kulture u kojoj živimo.

Obiteljski život može postati zapetljan kad se supružnik ili dijete odluči pobuniti protiv Boga. Ako je tvoja obitelj pod napadom u zadnje vrijeme, idi Bogu i traži od Njega pomoć. Traži stariju ženu, pastora ili savjetnika za potporu. Ne moraš prolaziti kroz ovo sama jer nisi sama. Toliko ljudi se u tišini hrva sa sličnim problemima. Bog nam je dao crkvu, svoju obitelj, da budemo tu jedni za druge.

Postoje veliki blagosolovi kada je Bog u središtu tvoje obitelji. Bog dobiva svu slavu i naši brakovi i obitelji postaju svjedočanstva drugima. Čak i usred naših borbi, možemo hodati u vjeri i biti svjetlo.

Molim te, napiši molitvu za svoju obitelj i odluči se moliti svakodnevno za svakog od njih, uključujući i sebe. Dok se molimo, molitva nas neće privući samo bliže Bogu, nego i jedne drugima.

Leave a Reply

Your email address will not be published.Required fields are marked *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.