Luka 17-24

Čuvajte se književnika (i pazite na sebe)


Prije nekoliko godina imali smo običaj odrediti jednu večer za igre s još jednim parom, kad li je suprug prozvao svoju ženu zbog njenog stava prema igranju. Recimo samo da nije bila dobar gubitnik, a on je to naglasio. Neugodno!!
E sad, možda je trebao to učiniti nasamo, no svejedno, ja zamišljam kako su se neki ljudi i učenici Isusa osjećali vrlo neugodno kad je Isus prozvao književnike i religiozne vođe.  
Dok ga je slušao sav narod, on reče svojim učenicima: “Čuvajte se književnika”
(Lk 20:45,46a)
Dopustite da prvo velim kako je bilo potpuno primjereno da se Isus na taj način obrati farizejima u javnosti jer su oni bili oličenje vlasti čiji su grijesi bili javni a u nekim slučajevima su išli i protiv naroda.
Isus je krenuo, suprotstavlja se njihovim hladnim srcima, krivim tumačenjima pisma i njihovim licemjernim životima. I to izravno u lice. Možete li osjetiti napetost u zraku?
No nije dovoljno da ovu situaciju smatramo neugodnom. I nipošto se ne smijemo osjećati samo-pravedno. Kad čitamo Isusove riječi protiv religioznosti, moramo biti pažljivi slušatelji. Jer vrlo je moguće da su neki od ovih grijeha, naši grijesi također.
Evo nekoliko stvari koje je Isus naveo u svezi karaktera i ponašanja književnika i farizeja. A možda i tebe i mene.
1. Ponos
“koji vole šetnje u dugim haljinama, kojima su dragi pozdravi na javnim mjestima, pročelja u sinagogama, prva mjesta na gozbama!”
Lk 20:46b
Ovi su se vođe smatrali nedodirljivima. U njihovim očima, sve što su radili bilo je divno i ispravno. Smatrali su da se svi moraju diviti njima, dok su oni na druge gledali s visoka.
Biblija ima puno za reći glede ponosa. Naročito što je ponos korijen gotovo svakog drugog grijeha i opasan je. Zbog ponosa sebi prisvajamo hvalu kad ta hvala pripada Bogu. Ponos čini nas većima, a Boga manjim. Thomas Watson je rekao da mi krademo Bogu njegovu slavu i stavljamo je na sebe. Također je rekao da je ponos “duhovna opijenost; poput vina teče u naš mozak i truje ga”, čini da se ponašamo na nesveti način.
Chrysostom je nazvao ponos “majkom pakla.” Ovo se čini oštrim, no Bog ima i takve stvari za reći.
Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.
Izreke 16:5
Stoga, imamo li svoj ponos pod kontrolom? Neki se ponose svojim talentima, bogatstvom, ljepotom, svojim stvarima i vjerovanjima, to su tek neki oblici ponosa. Što je s vašim roditeljstvom, vašom pravednošću?
Ponos živi unutar srca svakoga, i moramo se jako truditi držati ga nisko, gušiti ga i učiti se poniznosti.
2. Pohlepa
“oni izjedaju dobra udovička”
Lk 20:47a
Ovi su se ljudi morali brinuti da udovice budu zaštićene i zbrinute. A zapravo su ih iskorištavali. Činili su to slijedećim:
Uzimali su uplate od udovicaza pravnu pomoć, iako su takve isplate su zabranjene, varali su neiskusne udovice za nasljedstvo, živjeli od gostoljubivost usamljenih žena, udovica i loše upravljali imovinom koji su se posvetili službi u Hramu, i prihvaćali su novac od naivnih starijih osoba u zamjenu za posebnu molitvu. (Kent Hughes)
To je opako u očimaBoga i Isusanije želio šutjeti.
Pohlepa može biti prihvatljiva“vrijednostu našoj kulturi danas, ali to rastužujeBoga i šteti drugima. Koliko smo daleko spremni ići kako bi zadovoljilinašu pohlepu? Tonije uvijek želja za nečim lošim. Akosmo pohlepni za vremenom za sebe, sami ćemo gurnutinašu djecu u stranu. Ako smo pohlepniza novcem i imetkom, prevaliti ćemo velike duljine kako bi ga dobili, čak i ako to znači gaziti druge ili jednostavno biti neljubazan, kako bi ga dobili. Akosmo pohlepni za našim vremenom često nećemobiti uključeni u rad u našoj crkviili u životima drugih.
3. Licemjerstvo
“dok tobože mole duge molitve.” Lk 20:47
Željeli su izgledati dobrima i da ljudi misle da su sveti, ali molitve poput ovih ne dolaze iz pobožnog srca. Oni su htjeli da ljudi misle da imaju to sve, dok su u stvarnosti u svojoj nutrini bili pokvareni. Hmmm …. zvuči poznato.
Isus kaže “oni će biti strože suđeni.” ( redak 47), jer oni bi trebali znati bolje. Oni su proveli život proučavajući i čitajući Toru i učili narod u hramu.
Isus nam veli da onome kome je mnogo dano, od njegaće se mnogo i tražiti, i kome je povjereno mnogo, od njega će se tražiti više. (Lk 12:48). Mi smo bili blagoslovljeni cijelom Božjom riječju, i mnogo će se od nas tražiti. No, tu je dobra vijest, jer da stanemo ovdje, osjećali bi se depresivno. Nismo prepušteni sami sebi. Mi imamo Kristakoji je umro za naše oholosti, za naše pohlepe i za naša licemjerja. On nam je dao moć da prevladamo i imamo Duha Svetoga da nas vodi, opresvjedočuje i da nas tješi.
Da, Bog traži puno, ali onje učinio sav posao za nas.
Gledajući na Isusa,
Jen

Leave a Reply

Your email address will not be published.Required fields are marked *