2 Samuelova

2. Samuelova ~ Priča o kralju ~ Preljub i ubojstvo

 

Preljub i ubojstvo

Tada se žestoko raspali Davidov gnjev protiv tog čovjeka i reče on Natanu: “Kao što je živ Gospodin, svakako treba umrijeti čovjek koji  je to učinio”… I reče Natan Davidu: “Ti si taj čovjek.”  2. Samuelova 12,5;7

Stara tradicija, koja još uvijek traje, kaže da ljudi na vrhu stvaraju pravila, ali ne moraju živjeti po njima. Mnogo vođa kroz povijest  živjelo je tako, uzimajući žene koje su željeli, novac koji  su htjeli, privilegije koje su htjeli.

Dakle, nitko  nije osporio Davidu pravo da spava s tuđom ženom. David je vidio Batšebu, poželio ju je i poslao po nju: koliko mi znamo, niti njegove sluge, niti Batšeba nisu se pobunili. Tek kada je ona zatrudnjela, nastao je problem. Tada se David, koji nije namjeravao oženiti Batšebu, našao pritisnut. Pozvao je njenog muža Uriju, iz rata, da dođe kući, nadajući se da će Urija spavati sa svojom ženom i neće moći kasnije dokazati da Bbatšebino dijete ima drugog oca.

Urijina iskrena predanost svojoj dužnosti, kao ratnika, pokvarila je Davidov plan. David je za nagradu ubio Uriju. Opet, nema ni riječi protesta: što je kralj zaželio to je kralj dobio, nitko nije postavio niti jedno pitanje. Uriju je ubio netko drugi, još jedan dobar čovjek, ali David ne pokazuje znakove kajanja. On se pokazuje u najgorem svjetlu: hladan kao čelik, ohol do kraja u svojoj sili.

Nakon doba žalovanja, Batšeba dolazi u Davidovu kuću i on je ženi. Mnogo ljudi je moralo znati što se dogodilo – u svakom slučaju, sluge su znale – ali u Bibliji nigdje ne piše da su pokazali svoje nezadovoljstvo. Nalazimo  samo ovo: “To što je David učinio bilo je mrsko Gospodinu.” (2. Samuelova 11,27)

Tko će izazvati kralja?

Tko ima hrabrosti, ili autoritet, da izazove kralja? U većini zemalja – nitko. Ali, Izrael je specifičan: njen pravi kralj nije David, već Bog. I Bog ima svoje glasnogovornike: proroke. Poslao je Natana da govori s Davidom.

Natan je mudro privukao Davidovu pažnju dirljivom pričom o bogatašu koji je zloupotrijebio svoju moć. Natan je prinio ovaj slučaj Davidu, vrhovnom sucu Izraela. David je točno znao kako presuditi u ovom slučaju: čovjek zaslužuje smrt! Kada je to izrekao, Natan je primijenio Davidovu osudu tamo gdje je bilo potrebno: ”Tti si taj čovjek!”

U ovom dramatičnom trenutku, pokazala se Davidova veličina. Mogao je, jednostavno, dati ubiti Natana. Ili se mogao samo nasmijati i izbaciti ga iz palače. Umjesto svega toga, “David reče Natanu: sagriješio sam protiv Gospodina.” (2. Samuelova 12,13) David priznaje da je Bog stvarni kralj Izraela.

Natanovo suočavanje s Davidom postavilo je temelj za naredna stoljeća u odnosu između kralja i proroka. Često se događalo da prorok u Starom zavjetu ide u kraljevu palaču – ponekad riskirajući svoj život – da bi rekao kralju da će ga Bog kazniti za njegova djela. Kraljevi, bogati i moćni samo svojim rođenjem, nisu morali slušati. U stvari, rijetko su slušali. David je bio veliki kralj, djelomično i zato jer se nije ponašao ispunjen kraljevskim ponosom. Kada je bio suočen s istinom, pokajao se.

Pitanje za primjenuu životu: Što određuje tvoje izbore? Tvoje vlastite želje? Ili tvoje razumijevanje Božje volje? Promisli o nekim nedavno donesenim odlukama i preispitaj ih kroz ova pitanja.

 

Preneseno iz:  The Student Bible, NIV Notes by Philip Yancey and Tim Stafford, Zondervan Bible Publishers, Grand Rapids, MI USA, 1986.

Leave a Reply

Your email address will not be published.Required fields are marked *